LASU JOURNAL OF AFRICAN STUDIES Vol. 11, No. 1, July 2023 AFfRfcA (Jona Imo Afirika) LASU Journal of African Studies Volume 11, No. 1, July 2023 ISSN: 1118-1311 0PANBATA — JQNA IMQ AFIRIKA (LASU Journal of African Studies) Volume 11, No. 1, July 2023 ©2023 Department of Linguistics, African Languages & Communication Arts, Lagos State University, Ojo, Lagos, Nigeria. All rights reserved. No part of this book may be reproduced in whole or in part without the express permission of the publishers. ISSN: 1118-1311 Published by: Department of Linguistics, African Languages & Communication Arts, Lagos State University, Ojo, Lagos, Nigeria Send your mail to: The Editor, afrillycom@lasu.edu.ng Produced by FREE ENTERPRISE PUBLISHERS LAGOS HEAD OFFICE: 50 Thomas Salako Street, Ogbajkeja, Lagos. 80814.1211.670.Hfree.ent.publishers @ gmail.com FREE ENTERPRISE PUBLISHERS mailto:afrillycom@lasu.edu.ng gmail.com > vii < Contributors 1. Abimbola, Olabode Thomas Dept, of Linguistics, African Languages & Communication Arts Laos State University, Ojo. 2. Akanni, Sanni Mukaila Dept, of Religions & Peace Studies Lagos State University Ojo, Lagos 3. Akin-Otiko, Akinmayowa Institute of African & Diaspora Studies (IADS) Lagos 4. Banjo, Adebisi Elizabeth Dept, of Arts & Social Sciences Education University of Lagos Akoka, Yaba, Lagos 5. Gaji, Bukar Dept, of History University of Maiduguri Borno State 6. Ibikunle, Titilope Dept, of Linguistics & Nigerian Languages, National Institute of Nigerian Languages Aba, Nigeria 7. lyanda, Abosede Omowunmi Dept, of Christian Religious Studies Lagos State University of Education, Otto/Ijanikin, Lagos 8. Kehinde, Murtado Kabir Dept, of Foreign Languages Lagos State University 9. Lawal-Jinadu, Noah Dept, of Foreign Languages Lagos State University 10. Mobolaji, W.A. Dept, of Yoruba School of Secondary Education (Language Programs) Emmanuel Alayande University of Education Oyo, Oyo State 11. Mustapha, M. O. Dept, of Yoruba School of Secondary Education (Language Programs) Emmanuel Alayande University of Education Oyo, Oyo State 12. Ojo, Esther Titilayo Dept, of Linguistics, African & Asian Studies University of Lagos Akoka, Lagos 13. Oladele, Tanitolorun Ezekiel Dept, of French Tai Solarin University of Education Ijebu-Ode, Ogun State 14. Olaluwoye, David Faculty of Communication & Media Studies Lagos State University Ojo, Lagos 15. Olanlege, Joshua Olayinka Lagos State University School of Basic & Advanced Studies Badagry, Lagos. 16. C E . 1 I 17. ( I 1 1 J 18. 1 19- >57 < Ilo-Ede ninii awon Eto Yoruba ni Ile-Ise Redid UNILAG FM 103.1 Ojd, Esther Titilayp, PhD & Oyesiji, Ezekiel Oluwasegun Asamo Ede je irin-ise Ibdnisbrb ti kb see fi awp rd seyin ni awiijo omo eniyan. Fun igbelaruge ede ati asa Yoruba ni awon ile-ise redid se n gbe eto won jade nt ede Yoruba. Okan gbbdgi ni ile-ise redid UNILAG FM 103.1 je ninii won. Ldtari eyi, isowolo-ede awon eto elede Yoruba lori tkdnniyligba akiyesi akada ti abd.fi oju wo bna ti awon atokim eto h gba se agbekale erb won. Erbngba Ise twddiiyli ni lati wo llb-ede awon etb Yoruba ni ile-ise redib UNILAG FM 103.1 latigbe awon oluborierbja igborokale ati abajade ipa awon llb-edeyiininu awon eto elede Yoruba sita bpmbo. A se Ijorowani-lenu-wb lenu awon atokim etb wbnyi, a si Se dkasile ipede won ti a ddkp, a gbe Itupale wa lori bsiinwbn tidrl igbokanle ti 6 ri saldye Ibasepb ti 6 wa laarin awon oliigbb, Igbdhunsdfefe ati awiijo lapapb. A yan etb Yoriibd mdriin-un: Ldye Igba kan, E maa miliki, Oblnrin ni mi, Itansan Owe, 0 fa kiki ati Bartha J lino. Arifayo wa ni pe, atiniidd awon atokim etbylikasiara nitoripe ipede won ddnmordn, 6 si tun ba bgangan ipb mu. Lara bkan-b-jbkan awon pna-ede ni won fi ddso ewa rd ipede won ni ifohunpenlyan, awitunwi, afiwe, ati erbja alohun abaldye bi orikl, orin, ati owe. Abajade iseyli tanmdle si bd se se pataki to lati maa gbe awon etb redib jade ni ede abinibi kt amiigbbbrb ati itpscwaju le ba ede ati asa Yoriibd, padpad jiilo ilb-ede awon eto lori ikannlyliwulb fun iddraya, ikilb two, ltdsdna, bibu enu ate lu Iwa ibaje ati Isele awiijo mliran. K6kd-brb: etb Yoriibd, igborokale, isowolo-ede, tidrl igbdkanle, UNILAG FM 103.1 Ifaara Ede je bna ti a n gba lati gbe ife imi tabi edun okan eni jade ni bna ti yob gba ye oliigbo (Makinde 1997, Oyebade 2005). Bakan naa, irinse ati ohun eld igborokale ni edeje lawujo Yoruba. Bee, okan pataki ninii awon aaye ti ede Yoruba ti ri je lild ju ni ori redid. Awon onimb isaajii tile ti fihan pe redib ati telifisan maa ri nipa lori igbesi aye omoniyan, nipa tita awon eniyan ji ati kiko won ni iwa omoluabi (Ogiinyemi, 1995:3-4; Akanbi ati Aladesanmi, 2014:564; Hassen, 2016:41). Kb wa ni ya wa lenu pe bi ile-ise redib UNILAG FM 103.1 se kere lojo ori mo ati awiijo awon akekbb to wa, agbayamuyamu ni isowolo-ede awon atokim etb ajemo ede Yoruba lori ikanni yii. Ohun ti a lerb pe o fa eyi ni pe, awon to mo ojiile- ja ati apade-alude amiilo ede Yoruba, to ri fi akanse etb wbnyi se papa igbaradi fun asodato ede Yoruba 16 je atokim awon etb naa. Nitori naa, igborokale pelu ede won je wa logiin ninii ise yii ki a le se afihan ewa ede, arbjinle, arbgun ati arbbajo to ri jade ninii agbekale erb won lori bkan-b-jbkan etb ti won ri se. Lara awon etb ajemo ede' milil isow yii. 1 Yori to f< ] ako ti a1 jrij fisc j?l lat wc sfl le i ri< on yii Ti L< ni w ei a’ a g h C v 1 1 < ] ild-Ede ninu awon Eto Yoruba ni Ile-Ise Redid UNILAG FM 103.1— E.T. Ojo & E.O. Oyesiji ede Yoruba lori Unilag Redid UNILAG FM 103.1 ti a sa yan: Ldye igba kan, E mda miliki, Oblnrin ni mi, Itdnsan Owe, O fa ktki ati Bdrtka Jimp. Akodnu awon eto yii, Isow61o-ddd awon atokiin btb yii ati agbekale erd won 16 je afojusim wa ninu pepa yii. A se agbeyewo awon pna-ede ati abajade awon ilo-ede lori awon eto ajemo ede Yoruba lori UNILAG FM. Eleyif 16 si se afihan pe ede ni opomulero atokiin fun erd to fakiki (Ojo, 2016). Ninu ise iwadii yii, a yan ile-ise redid UNILAG FM 103.1 nitori pe 6 je ile-ise redid akoko ti a gbe kale sinri ogba fasiti ni orile-ede Naijiria. A se agbeyewo orisifrisii ara ti awon atokiin eto ati awon akardyin maa ri da pelu ede Yoruba lori redid. Itesiwa- jri, igbelaruge ati imugbooro si ri de ba ede ati asa Yoruba latari ipa ti redid ati teli- fison ri ko (Sheba 1989). Ilo-ede laaarin awujo kan sf omi'ran a maa yato bf 6 tile je pe eya kan naa ni won, ede kan naa ni won ri so. Ilana ti won ri gba lo ede lati se ipolowo oja, 6 yato si liana ti won ri gba lo ede lati petu si aawo. Ilana ti won ri gba lo ede lati fi asa ati ise han nipa lilo akanld ede ati adape, yod yato si ilana ti won ri gba lo ede lasiko idanilekoo. Bi awon bsise owo se ri lo ede ko le ri bakan naa pelu bi awon karakata tabi onisbwo se ri lo ede. Awujo kodkan ni 6 ri.sise alagbede ord, ti won ri tun ord inu ede ro, ki 6 le ba erb ati ohun ti won fe lo bro naa fun mu. Ilb ede ninu awon eto ti ile-ise Redid UNILAG FM 103.1 ni 6 je ise yii logun. Tiori Amiilo: Tiori Igbokanle Lori Tiori Igbokanle (Dependency Theory), Ball-Rokeach ati DeFleur (1976:3-21) ni 6 kokd gbe e kale, lati inu eka-imd ibara-eni-sbrb. Tiori yii salaye ibasepd ti 6 wa laaarin awon oliigbd, igbdhunsafefe ati awujo lapapo. Tiori yii fi yeni pe awon eniyan maa ri gbokanle drd/alaye lati ori awon ikanni igbohimsafefe latari ati tan awon aini won kan ati lati je ki awon afojusun won wa si imuse. Amo sa, won yan an pe a ki i gbokanle gbogbo ikanni igbohimsafefe bakan naa. Osuwon meji ni won gba pe 6 maa ri so ini awon ikanni ti eniyan maa ri gbokanle. Akoko ni pe, a maa ri gbara le ikanni ti 6 ba tan bgbbrd aini wa ju eyi ti 6 kan ri tan die ninu aini wa lo. Ohun keji ni idurosinsin awujo. Nigba ti awujo ba ri yi pada, ti igbagbd, erb ati asa won si ri lu pd mo ti awon awujo miiran, dandan ni ki igbdhunsafefe naa yi pada lati fi iyipada awujo han, bi 6 tile je pe awon iyipada awujo ti ko bdjri mu to tabi to tako iwa rere ni won gbodo bu enu ate lu. Niwon igba ti 6 si ti je pe aini eni nirti asikd bayii maa ri wa lowo asa ati ipb ti awiijo wa, awiijo je osuwdn kan pataki ti 6 maa ri so ohun ti awon ile-ise igbohimsafefe maa ri gbe jade ati iru ohun ti awon eniyan fe gbo. Nitori pe ohun ti 6 je tiori yii logiin ju ni ibasepd to wa laaarin etb igbohimsafefe ati awiijo (Riffe, Lacy ati Varouhakis, 2008: 2), 6 wuld fun ise yii niwon igba ti 6 je pe iwbye awon eniyan awiijo ni a h wb. Ki i si se iwbye won nipa ohun miiran bf kb se nipa bi awon eto Yoruba ti won ri gbo lori redfb se ri fonrere ede ati asa Yoruba si, > 58 < O PANBATAI paapaa julo ni asikb yif ti ede ati asa Yoruba kb fi bee niyi mo Iodo bpd awon eniyan Ibde-bni. Asayan Eto Yoruba ni ori UNILAG FM 103.1 Kb si ile-ise redib ti kb ni ihun ati etb. Awon ni ona tabi awon ohun ti a hunpo mo ara won ti 6 mu u di odidi. Ile-ise redib yii bi awon yboku naa ni awon ohun ti 6 je bii koko orb inu etb won. A se agbeyewb die lara won: Laye Igba Kan Etb Laye tgba Kan maa n waye ni gbogbo ojo isegun lati deedee agogo mefa abo hole si agogo meje abb ale. Etb yif da lori sise afihan ati igbe-laruge fun awon asa ati ise awujo Yoruba paapaaju lo awon asa ti 6 ti n di ohun igbagbe ni bde-bni. Bakan naa, 6 maa ri se afiwera awon asa ati ise awujo Yoruba ti aye igbaani ati ise ode bnf. Etb naa maa n se afihan awon ewu ti olaju ati asa bkeere ti se si asa awon -eniyan Adulawo. Ohun orin ti n se apejuwe laye igba kan ni atokun etb yii fi maa n wole, ti 6 si fi maa n la oro re lori etb naa. Orin naa lo bayii: Laye tgba kan ri... Aya n gbp toko Omp n gbo ti Baba a re Laye tgba kan Siigbon nislnyi, nnkan tiyipada Ibo laye n lo? Aya b gbb toko Omp b gbo ti Baba a re Ibo laye nip? Laye tgba kan, Asa ati Isese wa nigbayen ni Itump Laye tgba. kan ri, Kb si eleya-meya, Kb si ya esln Laye tgba kan ri. Siigbon nislnyi, Ojoojump la n bara waJa Ibo layen Ip....? Koko ohun ti etb naa da le lori ni pipe akiyesi gbogbo awujo Yoruba si awon asa ati > 59 < 116-E 60 < 0 PANBATA Barika Jimo Etd naa maa n wdy6 ni gbogbo oj<5 Etl ti ii se ojo Jimo. Eto naa maa ri waye lati tun ina Igbagbd da ni okan awon elesin paapaa awon elesin Islam. Eto naa maa ri se idanilekoo nipa awon iwa rere ti 6 ye ki elesin Islam maa wu lawiijo. Ilo-Ede Pataki ni ede je fun itakuroso lawiijo eda. Ede ni a fi ri se agbekale erd, bhun ni gbongbo agboye laarin awon eda, yala eniyan ni tabi awon eda miiran. Idi niyi ti Adetuyi ati Okediran (2004:4, Fajenyo, 2011) fi so pe ede ni irin-ise isopo ti 6 lagbara ju laaarin awon eda, eniyan, eranko, ati awon ohun ogbin. 6 so siwaju si i pe gbog­ bo eda alaaye ni 0 ni ede tire yala ni siso lenu tabi afarase. Alaye re lede Geesi niyi; Language is the most powerful instrument of cohesion of all species. Human, an­ imals and plants, in fact, every living thing has its language, verbal and nonverbal. Ede je eroja to lagbara ju fun iseweku gbogbo eda, eniyan, eranko, igi, ati gbogbo abemi 16 ni ede tiwon yala siso jade tabi afarase. Gege bi opo awon onimd se fi han, bi eniyan ba se gbo ede si maa ri nil se pelu bi ilo-ede onitohun yob se rinle si (Olunlade, 2001). Ilo-ede ni ona ti a gba lo ede, eyi maa ri nil se pelu ona ti a gba gbe iso kale ninu ise ona. Irufe awon ona yii maa ri nil se pelu atiniida tabi idiirowbye eda. Qlabimtan (1986:77) sbro nipa awon anfani rila ti awon akewi ni ti eni ti kii se akewi ko ni. 6 salaye pe: Anfani naa ni agbara lati lo ede ni ona ti 6 ba wu won, ki ewi won ba le se ise ti won fe ki 6 se. Nipa bayii, ko si ete ti won ko le fi ede pa. Eyi fi han pe awon akewi a maa lo ede ni ona ara btb to yato si ede ojoojumo. Eleyii maa ri je ki awon ede to jinle fun ewa je jade ninu ipede won. Ojo (2016) salaye pe: fide ni igi leyin ogba ise-ona kan. Ede ni ipile ise-ona. Bi ede bnkowe tabi onise-ona kan ba mehe, ise naa kb ni wuyi, ko ni je akagbadun. Ede je ona ati irin-ise ibanisoro. Ede ni bpomulero ati emi litireso. Ede ni 6 je epo tii gbe okb litireso rin; bun si ni eje tii fun litireso ni okun ati agbara lati mi. Ifohunpeniyan ifohunpeniyan ni irufe ona-ede kan nibi ti bhpede tabi oluso ti gbe abuda eniyan wo nhkan ti ki i se eniyan. “ifohunpeniyan je ona-ede ti 6 maa ri je ki awon nhkan ti kii se eniyan hiiwa gege bi eniyan.” (Orimobgiinje, 1996:60). Gbigbe abiida eniyan tabi awon ohun abemi ti 6 ni ise eniyan ni ona-ede yii > 61 < ild-Ede ninii awon fito Yoruba ni Ile-ise Redid UNILAG FM 103.1— E.T. Ojd & E.O. Oyesiji maa ri gbe wonri ohun ti kd ni abuda naa. Qna-ede yii ni a ri Id nigba ti a ba fun ohun ti kd lemii, tabi ohun ti a kd fi ojii ri ati awon ohun miiran ti ki f se eniyan ni agbara lati huwa bi eniyan. A tun le se apejuwe Ifohunpeniyan gege bii gbigbe irisi Ati isesf eniyan wo nnkan tabi ohun ti ki i se eniyan. ifohunpeniyan ni n je ki ise- ona dim, 6 si tun je ki ord kuro ni ord sakala. * E je ki a se agbeyewb ona ti awon atokim se se amulo ifohunpeniyan ninii awon etb won. Ajo ASUU so ninii atejade won lori ero Twitter pe irdyin to so wi pe awon ti fagi le iyanselddi pe irdyin eleje lasan ni. Nje E ti Gbo Ninii apeere bke yii, awon atokim etb naa fun “irdyin” ni abiida eniyan tii se “eje.» Irbyin ti 6 je “baldgun” laaard tonii ni pe Tinubu jawe olubori ninii eto idibo abele fun awon bndije-dupb-aare labd asiya egbe oselii APC NjeEtiGbo Ninii apeere keji bke yii, Baldgun je oniko tabi oye fun eniyan ni awiijo, awon atokim etb naa lo abiida yii fun irbyin ti ki i se eniyan nitori won fe je ki awon oliigbo mb pe irbyin naa ni 6 se pataki julo ni ojo naa gege bi won se mo pe eniyan pataki ni Balogun lawujo. Afiwe Lara awon ona-ede to tiin se pataki ninii ipohun Yoruba ni afiwe. dun naa je bna ti apohun fi maa n bu ewa kiin ise-ona re. 6 han ninii Olatunji (1984:51-54) pe bi afi­ we-taara se wa, naa ni a ni afiwe-eleloo. Ti a ba ri sorb nipa Afiwe-taara, iyen ni igba ti a ba ri fi nnkan meji to jora won we ara won lati le fi ikeji yen han gege bii takoko naa. A'si maa ri saaba lo ‘bi’ tabi ‘bii’ lati fi nnkan meji we ara won nigbati a ba ri samiilb afiwe-taara. Afiwe-eleloo ni tire je eyi ti a maa n gbe awbran nnkan kan wo ekeji. Iyen ni pe a 6 so pe nnkan yen gan-an ni ekeji. A d ye mejeeji wb pelii apeere bi won se jeyo ninii awon etb Yoruba ni ile ise redib yii. Afiwe-Taara Sise amiilb awon atoka afiwe bii: ‘bi’, ‘da bi’, ‘jo’ tabi ‘ri bi i’ lati se afiwe nnkan meji to ni abiida to jora ni afiwe taara. Gege bi erb Qlatiinji (1984:53): A simile is an overt comparison. It describes one object as being similar to another. In Yoruba language, a simile is always marked by ‘bi’ (like).” > 62 < O PANBATAI (Afiwe taara je.isafiwe nhkan meji Iona ti kb rujri rara. 6 maa ri sapejuwe nrikan lati fi safiwe, tabi afijo re tabi lati fi se deede pelu nnkan miiran ni. Ninii ede Yoruba, ‘bi’ ni a mda ri Id Idti sami dfiwd-tahrd). Orisii awon apeere afiwe-taara ti 6 jeyo ninii awon etd Yoruba ni ikanni yi ni: E mo ini iwa ti e 6 wu si oko yin.... ...ki ayee yin 6 tbrb bi omi a-fboro-po * ObinrinNiMi Ninii apeere bke yii, a ri bi atokiin etb naa se fi aye awon obinrin ti won maa ri wu iwa rere we “omi a-fboro-pon.” Awon ipede bayii a maa je ki ohun ti oluso tabi atokiin etb 6 wo obkan aya awon olugbo nibi ti won wa. Gbigbo eto yii lojo miiran kb nil nira nitori pe ipede awon oluso ri wo akinyemi ara won lo. Eleyii gan-an ni erb awon agbateru tiori Igbokanle. Afiwe-Eleloo Ona-ede ti oluso fi se afiwe nnkan meji to ni abuda to jora laise amrilb atoka afiwe kankan ni afiwe-elelbo. Olatrinji (1984:51) so pe: In a metaphor, an object, action, or situation is described in a terminology proper to another. There are several examples of metaphorical use of lan- gauge in Yoruba oral poetry. (Afiwe elelbo ki a gbe isesi, ihuwasi nnkan kan wo bmiran bi eni pe ohun gan-an ni. Orisiri si ni apeere ilb afiwe elelbo ninii ipohun ewi Yoruba). Awon afiwe elelbo ti 6 su yo ninri awon etb Yoruba ni ile ise Redib UNILAG FM 103.1 ni: “Awe iril kan ajedoybb.” Itansan Owe Ninri alo apamo bke yii, awon atokun etb naa fi “Awe ini” we “ahon.” Ibeere pesije ibeere pesije je ona-ede ti elede tabi onise-ona litireso maa ri lb lati beere bro lati pe akiyesi awon eniyan si orb naa. Ibeere lasan ni ibeere yii maa ri je, kb nilb idahun. Idahun si ibeere naa ni b ye ti 6 ma maa roki lokan awon osunsim afb. Won maa ri se amrilb ibeere pesije ninri awon etb Yoruba ni ile-ise Redib UNI­ > 63 < tlo-Ede ninu awon 6td Yoruba ni Ile-ise Redid UNILAG FM 103.1— E.T. Ojo & E.O. Oyesiji LAG FM 103.1 lati je ki awon oliigbo ronii jinle lori koko ti a gbe jade nigba ti a Id 6. A maa pe akiyesi won si ord naa lati je ki ord naa mu won lokan, ki won ri dye ninu drd ndd. Apeere ti a ri ninu Awon dtb odd ni wdnyi: ...awon omo naija to wa loke bkun ti ke gbajare si ijoba Buhari lori wahala ti won ri koju lori ise ti won ri se lohun-iin abi Ewo ni ka sbwbsdwd, ka maa ko ere dele? Won ni ki ijoba pese ise to dara fun awon ni orile-ede baba won. Nje E ti Gbo ..Eto idibb aare orile-ede naijiria, Ki ni idi ti 6 fi je pe dun 16 kan? Nje E ti Gbo Amulb ibeere pesije leyi lati mo erb awon eniyan nipa etb idibb to ri bb ati eni ti won lerb pe 6 kun ojii osimwon. Bi 6 tile je pe ibeere yii lesi, oluso (atokun) lori redid kb reti idahun lenu eni kankan. Apeere ibeere pesije miiran niyi: “Ewo ni ka sbwbsdwd, ka maa ko ere dele?” , Ki ni idi ti 6 fi je pe dun 16 kan? 6 se amulb ibeere pesije yii lati pe akiyesi awon eniyan si ori ord ti won menuba ninu koko irbyin mejeeji ti a sapeere. Ewo ni ka sbwbsbwb, ka maa ko ere dele? fi isbrb awon omo Naijiria loke bkun ti won fi sise bf akura sugbon won ko ri ere kb dele nitori gbogbo owd ti won n san fun ijoba ile-Oba. Bakan naa, Kini iditi6fije pe dun lokan? pe akiyesi awon eniyan si orb Tinubu ti b fe du ipb Aare ile Naijiria ti b ni bun ni o kan lati je Aare Naijiria. Ibeere naa ybo je ki awon eniyan ronu si bro re ati lati fe mo idi ti b fi je pe bun lb kan. iforodara Iforodara je mo ilb orb kan ni ona ara lati gbe ewa-ede jade. O nii se pelu atunpe tabi atiinso orb tabi wunren kan ni eemeji tabi eemeta ni ona btbbtb pelu erb lati fi bu ewa kun iso ti a lo oro naa ninu re. Ninii awon etb Yoruba ni ikanni yii, awon atokun maa ri se amulb ona-ede yii ninu ise won. Ise pataki ti won maa ri fi ona- ede yii je ni ki awon etb naa dun-un gbo ti yob mu awon eniyan lokan lati gbo orb ti won fe gbe jade. Ti won ba ti fi fi orb kan dara, ewa-ede ti awon olugbo ri yii yob kb pkan won soke ti won ybb si fe gbo nnkan ti won fe so. Apeere iforodara ninu awon etb Yoruba yii ni: 6 pobo gbobo bogbe / 6 firu obo bo obo lenu / B6 b ba tete gbobo bogbe Obo a gbe o bogbe. — Itansdn (five > 64 < 0 PANBATA Sise itenumo pbp ati silebu /bo/ to jora nipa pipe ati iro ja si iforodara ninii ede Yoruba. Ete lati fi ord dara 16 bi amulb ipede bee. Apeere iforodara miiran niyi: “6 n rele I Ko dele /On r’oko I K6 doko I 0 ti oko brokbto doko irokoto / Eyi ni bi oludari ile-ish ijoba kan / ni ipinlb Oyo se ko si bwb awon / ajinigbe nigba ti 6 n dari bo lati I ip&d6 ni Abuja." — Nje E ti Gbo ‘He’ ati ‘oko’ ni atokun fi dara ni ona otooto lati mu okan awon eniyan ti won n reti oro to fe jade. Leyin akitiyan iforodara yii ni atokiin gbe koko irdyin naa jade fun awon olugbo ti won ko okan r6 lati mo nnkan ti 6 n sele. A woye pe yatb si pe iforodara maa n je ki etb mu awon olugbo lokan, 6 tun maa n je ki won nifee lati gbo etb naa nitori ewa-ede to mu dani. Laideena penu, biba btito pade ninu irbyin tabi etb nikan ko 16 n mu igbokanle awon olugbo ninu redib roriin. Ipede ati sise amulb ewa-ede naa n fa igbokanle awon olugbo. Nitori naa, fifi orb dara n ran oluso lowo lati jeere okan awon olugbo gege bi afojusun tiori igbokanle ti a yan laayb ninu ise yii. Afidipb Afidipb maa n toka si eni to n ba soro nipa lilo nnkan ti a mo mo eni naa, isowolb ede Iona yii kii ba eni to ni lokan gan-an soro taarata, ona eburu nil gba bani sorb, yob kan dari oro re si nnkan elb ti ki i ya eni naa. Nnkan elb wbnyfi le je opa-ase, aso, irinse ati nnkan miiran. Apeere awon ona ti awon atokiin etb Yoruba ni ile ise Redib UNILAG FM 103.1 se lo afidipb ninu awon etb won ni: ...6 ye ki e maa bowo fun Ade orii yin.. - Etd Obinrin Ni Mi Ninu apeere bke yii, atokun etb naa fi “Ade orf” dipb “Oko.” Eleyii ja si afidipb ninu ede Yoruba. Erbja Alohun Awon etb Yoruba ni ile-ise Redib UNILAG FM 103.1 je etb ti ilb litireso alohun ninu won wayami. Orisiirisii awon erbja alohun abalaye ni a se alabaapade ninu awon eto Yoruba ti ile-ise naa gbe kale. Eyi kb ya wa lenu nitori pe okan lara liana ti a fi n mo bi bhpede Yoruba ti danto to ni amulb erbja alohun abalaye naa. Awon litireso alohun Yoruba ti a se alabaapade ninu awon etb naa ni a maa se agbeyewb ni okookan: Ilb Orin “Okan-b-jokan orin lo wa ni ikawo awon Yoruba. Amuluudun ni orin je, bee naa 16 si je adaluru, se orin 16 kuku h saaju ote” (Orimobgunje, 1996). Bi a ba se agbeyewb erb Orimobgunje (1996) nipa ohun ti orin je, a 6 se akiyesi kok6 meji ti onimp yii > 65 < 11 d - Ede ninii awon Eto Yoruba ni lie-Ise Redid UNILAG FM 103.1— E.T. Ojd & E.O. Oyesiji fi oriki orin yii pa larokb. Akokd ni, "Iddrayd." Idaraya je abiida pataki ti litireso alohun Yoruba ni, paapaa jii lo ninii Ewi. Koko keji ni “Imiiniwararo.” Irufe orin ti a mo-dn-on ko lati buni ati lati takoni kb da eni ti a ko 0 si lara ya. Dipo bee', 6 mu irufe eni bee wara rd, 6 si le yorisi ija tabi ogun bi won kd ba fi eso se e. Nitori naa, a le fi gbogbo enu so pe, bi orin se je aporo pfa ibamije naa ni 6 je pfa ibamije pelii. Kd si ise ti Yoruba ki i fi orin se, lati buni, yin ni, salaye erb, pa owe, kini ati bee bee lo. Kb si ohun ti a n fi ede se ti a kii fi orin se, se ede naa ni irin ise ti a fi n gbe orin jade. Oniniurii ise ni awon atokim etb Yoruba fi orin se ninii agbekale etb won. Lati inii orin ni atokim etb Laye Igba Kan ti je ki a mo awon asa ati ise atijo lawujo Yoruba ti 6 ti yi pada ni bde-bni. Orin naa lo bayii: ....laye igba kan ri... / Aya ri gbo toko. / Qmp ri gbo ti Baba a re. / Laye igba kan. / Sug- bon nisinyi, nnkan ti yi pada. / Ibo laye ri lo?. / Aya b gbo toko. / Qmo 0 gbo ti Baba a re. / Ibo laye ri lo?. / Laye igba kan. / Asa ati isese wa nigba yen ni itumb. I Laye igba kan ri,. / Kb si eleya- meya. —Laye igba kan Ni ibere etb naa ni orin yii ti maa ri jeyp. Ise pataki ati itumb ti orin yii ri se afihan ni awon asa ati ise awujo Yoruba ni aye atijo. Orin naa fi awon apeere ise ati asa awujo Yoruba laye atijo han. A ri eyi ni ibi ti orin naa ti lo bayii pe: ....laye igba kan ri.... / Aya ri gbo toko. / Qmo ri gbo ti Baba a re.... I Asa ati isese wa nigba yen ni itumb.... / Kb si eleya- meya,. / Kb si ija esin.... Ise pataki miiran ti orin naa n se ni sise afihan bi awon asa ati ise awujo Yoruba yii se ti yi pada ni awujo Yoruba 16de-bni. Piipp ninii awon asa ati ise yii ni awon eniyan lawujo kb bikita mo. Siigbon nisinyi, nnkan ti yi pada.... / ...Aya b gbo toko. / Qmo b gbo ti Baba a re...../ ....Ojoojump la ri bara wa ja... Okan lara ise pataki orin ni lati fi yin ni. Eyi ni atokim eto Oblnrin ni mi fi orin se lojp ayeye ojo ibi Iya ti 6 bi atokim etb naa. Opb eja lo ri be ninii Ibu. / Qpb eniyan 16 ri be lori ile. / Qrisa bii iya kb si laye “ Egbe: Iya o ku orb omo. / “E ba mi ki iya mi.—Oblnrin ni mi Awon atokim etb Yoruba ni ile-ise redib UNILAG FM 103.1 tun maa ri lo orin gege bii ona ati ohun elb iwiire. Orisii awon orin lati owo awon agba olorin ibile bii Haruna Isola, Ebenezer Obey, Saheed Osupa, ati bee bee lo, ni won maa ri lb lati fi wiire fun awon olugbp won. A ri jade lo lonii Elediimare. I A ri jade lo lonii Elediimare. / Jijade wa ka ma pade > 66 < 0 PAN BATAI agbakd. / Jfjade wa ka ma pade agbakb. / Ohun ta’qje lariwa lo Baba. / KI a ma pade ohun ti yob je wa.. / Amin”—Orin Ebenezer Obey ninii eto Laye igba kan Lakbbtan, a ti ri ilb orin ati pataki orin ninu ayeye ibi, pataki orin gege bfi irinse ipolongo asa ati ise awujo Yoruba ati fun iwure. Eyi kii se ohun ti a le fe ku ninii ig- bbkegbodb awiijo Yoruba lonii. Ild Oriki Oriki jeyo lati ara ori kiki, 6 si se pataki ni awiijo Yoruba. Orimbbgunje (1996) pin oriki si abe owo arangbo. Idi niyi ti 6 fi see se lati ba oriki pade ninii awon eya litireso alohun ati ewi alohiin. A le se alabaapade oriki ninii ere-onise tabi brb- geere, ninii isare ati orin pelu. Opblopb oriki ni a ba pade ninii awon eto Yoruba ni ile-ise Redid UNILAG FM 103.1. Ninii orin, ati ord geere pelu. Akiyesi wa ni pe ete ati mu ori eni ti won ri ki wti ati lati daraya ni erorigba awon ti won ri ki oriki. Ninii eto Obmri.riNi.Mi, atokun etb naa lo oriki lati se afihan iyi ti oko maa ri fun awon aya ti won ba je aya rere. O se aya a mi. / Mo ji i re. I Aya rere, aya atata. / O kii owo mi. I Erin - o joko - 6 naa. IA fiwa tutu te oko lorun. —Obinrin Ni Mi Oriki yii ri toka si pataki iwa rere ti iyawo ri wu si oko. 6 si di lilb lati je ki awujo mo erd oko si aya rere. Ni ila kiini ati ila kefa ewi naa, a ri bi oko se maa ri koko dupe lowo aya ti 6 ba se rere. Ni ila keta ewi naa ni afihan irufe eni ti iyawo naa jeti jeyo. Oko naa fi Oriki se apejiiwe ini eni ti iyawo re ri je. ...Aya rere, aya atata.... /...Afcwa tutu te oko lorun Awon atokun etd Yoruba tun se amulb oriki gege bfi atoka isele ateyinwa. Ninii etb 6 fa kfki, atokun etb naa lo oriki ti agba olorin Fuji, Killington Ayinla se: Idije to ye ko waye. / Nilu Naijiria. / Ti b waye ri. / Nilu Naijiria. / Boolu agbaye. / Nai­ jiria 1995. / A gbale, a gbara. / A tun nawd, a nara. / Igba ti won mi a de. / Enugu ni won lo de si. I Eni ti 6 ye ki won ba. / Ti won b ba nile.—6fa kiki Itumo ti oriki yii ri fun awon olugbb etb naa ni bye nipa isele ti b sele seyin ti b si lami ni orile-ede Naijiria. Eyi nii se pele itan nipa bi awon igbimb agbaboolu kb se fun orile-ede Naijiria ni aye ati eto lati setb idije Boolu agbaye ti b waye ni odiin 1995- Siwajri sfi, awon atokun etb Yoruba ni ile-ise Redid UNILAG FM 103.1 tun se amulb ede lati se afihan abuda awon ilu ati iran kobkan ni awujo Yoruba. Ninii etb “Itansan Owe”, Oriki awon iran Olrifon. Omo Oliifon-ade I Orblii omo akelawe, I Omo alade sese-efun, / Mo tekiita 6 ro jingbin, I Mo te gbbrigbb ona, b yomi sum lawe, / Eni baba wa 16 ri sose, / Iwofa baba > 67 < Ild-Ede ninu awon Etd Yoruba ni Ile-ise Redid UNILAG FM 103.1— E.T. Ojo & E.O. Oyesiji wa won a se kanhkan. / Omo Olufon a mu ni sebo, / Bobo a muni boosa, / Bobo ku, mo le mi 0 ni deFon mo, / Bobo 0 ku, mo le mi 0 ni deFon mo, / Bobo kii, Bobo 0 kii, 6 di dandan ka je omlran si, / Omo mo Idpo nild, I Mo Je lid ni funfun, / Mo niyo, mo jate, / Mo kowd reni, mo sun leekan. / Mo rin hbhb re baluwe. / Adigun,... — Itansan Owe Ni akotan, a se akiyesi awon oriiko oriki eniyan lopolopo ninii awon etd Yoruba yii. Awon oriki sdki ti 6 jeyo ninii awon etd naa ti a feti si ni; "Ajadi, Ayinde, Alad, Abeni, Adunni, Amdpe, Alabi, Asabi, ati bee bee lo.” Ilb Owe Awon Yoruba bb, won ni; “Owe 1’esin ord, orb 1’esin owe, boro ba sonu owe laa fii wa.” Okan lara awon litireso alohun ti Yoruba ka si piipb ni owe je. A le se ape- jiiwe Owe gege bi akdjopo orb ologbon ti a fi maa h salaye erb, segbe leyin erb eni tabi sagbekale erb eni. Ni awiijo Yoruba, kb si ohun ti owe b we tan. Eyi nipe kb si ohun ti owe b toka si. Ninii owe ni Yoruba ti maa n fa ogbon yo. Owe je alatbna nibi ti ona orb ba ti digbo. 6 si je imole si ibi ti bkunkun orb ba ti sii bole. Yoruba gbadun ilb owe lopblopb. Orb ologbon ni owe, idi niyi ti Adebbwale (1998:46) fi so pe; “Ologbon ni a ka eni ti 6 ba mo owe ladrln awon Yoruba si" Awon orb imi owe maa n wiiwo. Itumb re si maa ri loorin ju bi 6 ti han lo, eyi wa ni ibamu pelii erb Ajikbbi (2014:24). “B’eeyan ‘b ba gbe e wb, kb ni mb pe 6 wiiwo! Corp titil owe" Igbagbo awon Yoruba ni pe enu agba lobi ti i gbo. Eyi ni pe, awon agba ni ilb owe to si. Orfsii ona ni awon atokun etb ile-ise redib UNILAG FM 103.1 gba lo owe ninii awon etb Yoruba won. Ninii Laye Igba Kan, atokun etb naa pa owe yii pe, Agba ki i wa loja kbri omo tuntun 6 wo” Ise itaniji ni atokun etb naa fi owe yii se, won fi pe akiyesi gbogbo eniyan paapaa julo awon agba lawujo si awon asa ati ise Yoruba ti 6 ti n lo si bkun igbagbe. Etb “Itansan Owe” ti 6 je okan lara awon etb Yoruba ni ile-ise Redib UNILAG FM 1Q3.1 ni won ti maa n se agbekale awon bwe ti won maa n pe ni “Awon owe bwiirb.” Lara awon bwe ti won maa n pa lasikb yii ni: “Igbi'n to je ajeju afon, ewe afon ni won yob fi dif rele “ “Eni ta a fun lobi ti kb sope, ba a ba fun un lomo, kb ni sana” "Eni ti kb da ni loko bwb, kb le e peni larungiin” “Aiwiilb araaye, 16 n muni ranti erb orun” “Bi okanjiia se n dagba, bee ni ogbon re n peleke si i” “Onisegun to n leri pe bun yob pa bsanyin, bun 16 fe jogiin ile ahoro” “Igi ti a feyin ti, ti kb gbani duro, bi 6 ba wo luni, kb le e pani” > 68 < O PANBATA “Bi iresi ba n pokuta, enu onibaara kd 16 ye ka ti gbo o” “A ki i tori aibimo agan, ka fi oku agan se saaraa faja.” “Lekelele to n sore maluu, timi rere ko, ogbon atije ni.” “Iya ti ko lorogun, ni ko je ki omo re 6 mo firifiri obakan” “Eni to fin taaba simu, dun 16 pa ara re lekun" —Itansan Owe Atokim etb “Obinrin Ni Mi” fi owe se ikilo fun awon Oblnrin. 6 si tesiwajii lati se afihan awon oblnrin awiijo gege bii awbkdse fun awon obinrin egbe won. Owe si ni atdkun etd yii Id lati fi jise yii: Obinrin rederede ile keji, ni okiinrin fi n mo pe dun laya rere nile. —Obinrin Ni Mi Atdkun eto,’’Itansan Owe” tun se amuld owe gege bii irinse Ipetu sini lokan. Ija ki i bimo re. -—Itansan Owe Atokun eto naa pa owe yii lati soro nipa isele Ogun ti 6 waye laaarin awon ara Rus­ sia ati awon ara Ukraine. Ilb alo apamo Aid ni eya litireso alohun Yoruba ti won fi n ko awon omode lekod tabi da won lara ya. 6 je asa ikomolekoo ati idaraya fun awon omode. Alo le waye nipa siso itan kukuni akdnildgbdn tabi ki 6 je ibeere aditu. Ale, paapaa julo nigba ti osupa ba yo ni awon agba adiigbb maa n kd awon omode jo lati paid fun won. Alo je ona kan patati ti awon Yoruba n gba lati fojii awon omo won mole si iwa, asa, esin ati lati sagbega fun itesiwaju ede won lati ori iran kan si dmiran. Leyin ti awon omode ba ti kora won jp ti won si pagbo, enikan yob diirb gege bi apald, eni yii le je agbalagba okunrin tabi obinrin, bee 6 si le je omode lokunrin tabi lobinrin, ti awon yboku yob si je agbaloo tabi ajaloo. Lopo igba, alo apamo 16 maa n kdko waye ki won to paid apagbe. Apald yob ma so pe: Apalo: Aalo ooooooo? Awon Ajaloo: Aaloddboo! Apalo: Aid mi da para, 6 kii firi, 6 da firi-gbagbdd! Ati bee bee lo. Eyi diirb gege bi ifaara fun aid apagbe. Leyin ti apalo ba ti paid re tan, yob bere ekd ti olukiiluku ri kd tabi dirmi ninii aid naa. Aid pin si orisii meji, akdkd ni Alo Apamo, ekeji niA/p Apagbe. Alo Apamo je aid ti apald yob pa gege bi ibeere fun awon agbaloo lati ye opolo won wb bdya won gbede, mo asa, mo isirb, Idgbdn ati le romi jinle si esi aid naa dara dara. Alo Apagbe je aid ti d ma n waye leyin aid apamo ti d si kun fun itan, orile, ilu, > 69 < llo-Ede ninu awon Etd Yoruba ni Ile-ise Redid UNILAG FM 103.1— E.T. Ojo & E.O. Oyesiji isele to ti se, ti eniyan tabi teranko, ti 6 si ma h ni orin ati ilu ninii fun eko ati idaraya ftin gbogbo olukopa. NI abe ispri ise iwadli yii, alb apamo ni 6 je wa 16giin julo. Oniruurii dip apamo ni a se alabaapade ninii awon etd Yoruba ni ile-ise Redid UNILAG FM 103.1. Awon ona ti awon atokun eto naa gba lo alo apamo ninii awon eto naa fihan pe won b ko iyan alo kere rara ninii awon eto won. Ninii etd “Itansan Owe” atokiin eto naa fi alo apamo da awon olugbo won laraya. Orisii awon alo apamo ni won pa, ti won si fun awon oliigbo naa ni ahfaani lati pe ero ibanisbrp won fun idahun si awon alo naa. Awon alo ti won pa ninii eto naa ni: Aalp....Aalp....Baba onigba omo jalule, gbogbo omo re 16 fon kaakiri.... Kin ni 00? EjekapaAlo.... Ikoko dudu feyin ti gbo... Kin ni o? Leyin ppplopo arbjinle, idahiin bere si ni wole lati owo awon olugbo eto naa. Eyi fi han pe, won n gbadiin eto naa nitori pe won ni igbekele ninii irdyin, eto, bbtb ati alaye ti 6 li jade lenu oluso to je atokiin eto naa. ....idahiin si awon aid naa...Baba onigba omo jalule, gbogbo omo re 16 fon kaakiri... •Udi Eyin ni... “I “ikoko dudu feyin ti gbo....idahun re ni....lGBIN..» Ninii etb.’Agbalabye” ti 6 je okan lara awon eto Yoruba ni ile-ise Redid UNILAG FM 103.1, atokiin eto naa pa awon alo kpdkan lori eto naa. Ilb alo apamo yii 16 je ki awon olugbo ro arbjinle nipa ibeere alo naa. Alp ti atokiin etb naa pa ni; 6 kanle, 6 kan Qrun, kin ni 6?—Idahiin - Qjd Akiyesi ti a se ni pe awon atokiin etb naa se amulb alo apamo lati fi je ki awon olugbo won ni bye kikun nipa awiijo ati agbegbe won. Alp tun je ona isbkan ati irinse arbjinle, gbogbo eyi si ni awon atokun etb yii ni lokan ti won fi se agbekale awon alo apamo naa. Akanlb-ede Akanlb-ede je pkan lara ona ti awon Yoruba n gba sorb, eyi ti 6 kun fun ijinle bro ti a n lb lati fi erb okan wa pamo ni opp igba fun eni ti kb ni imp ijinle ede wa de oju ami. Yato si fifi erb okan wa pamp, a tun n lo akanlb-ede lati pe pro so lawiijo eniyan ati lati ya awbran si ni lokan (Oyerinde ati Alimi 2011). Yoruba bb, won ni; "Ati kekere ni imole ti n ko omo re laso.’’ Ki 6 to di pe eniyan ja fafa ninu akanlb-ede lilb, oliiwa re ti gbodo bere sii ko ede yii lati kekere, bbya Iodo bbi, alagbato tabi lowp awon agba. Idi ni wi pe 6 maa n gba asikb piipp tabi igba pipe lati mb akanlb-ede dajii saka. Bi eniyan ba ti fara mo agba si, bee ni oluwa re yob se mo akanlb-ede e lo si. Nitori ppblopp igba ni itumo > 70 < O PANBATAI awon ede yii ki i ni itumo ti 6 yeni-yeke tabi ki itumo won fara sin. Nitori idi eyi, ko si enikan ti 6 le fowo soya pe dun gbo tabi mo akanld-ede tan. Ki enikeni to le fi owo sdyd pd dun yege ninii hkdnld-ddd, onitdhun ti gbpdd ni imd gidi ninii dsd Yoruba, eko bde-bni ati iriri. Akanld-ede ninu awon Etd Yoruba ...Ptipo ninii awon omo ile wa Id feJapa lo ilu byinbo —EmdaMtlikl “Jdpa” ninu apeere bke yii je akanld-ede Yoruba tuntun to jeyo ninii Etb E maa M'tlild. Itumo lerefee ti “jdpa”\'e koko fun wa ni ‘ki okun ti a fi so nnkan ja patapata.” itumo akanld-ede ti 6 jinle ti ‘japa’maa fun wa gege bi 6 se han ninii apeere bke yii ni pe ki eniyan ‘Salp’ tabi "Kurd nl ibi kan.” Eyi tiimo si pe ohun ti atokiin etb naa li gbiyanju lati so ni pe, Piipb ninii awon omo ile wa 16 fe kiirb ni ile wa 16 si ilii byinb6 ....gudugudu meje ni oko n se fun aya to ba se ife pkp re... —Obinrin ni mi “Gudugudu meje” ninii apeere bke yii tiimo si pe “awon oko maa n se nnkan iyalenu fiin awon aya to ba se ife won” ....Awon omo Naijiria fe se aya gbangba si isele ogun Russia ati Ukraine... — E maa Miliki Ninii gbolohun bke yii ti 6 jeyo ninii etbEmaaMllikl, aya gbangba je akanlb-ede ti 6 tiimo si pe “ki eniyan dojii ko nnkan.” .’’...Kilode ti awon ASUU se wa fi aake kori pe bi ijpba kb ba san owo won, won kb ni sise..” — 6fa kikl Ohun ti "aake kori” tiimo si ninii gbolohun bke yii ni pe"ki eniyan kojale latlse nnk­ an A le so pe gbolohun naa tiimo si pe awon ASUU kb jale pe won kb ni sise ayafi ti ijoba ba san owo won. Agbalogbabb 6 fere ma si ibi ti ede Yoruba ti wiilb ti a kb ti le ri itiipale ilb-ede se lawiijo Yoruba. Nigba to je pe atimida awon akarbyin ni awon ede yii ati pe won jinle ju ipede ojoo- jiimo lo, a le fi gbogbo enu so pe awon akarbyin yii danto, won si mo apade ati alude ede Yoruba. Eni to ba ni bwii b t6 eru iwon ti yob fi tan ina 16 mu. Igba ti a dawo le ise yii tan la to mo 6 ni ise gan-an. A se akiyesi pe awon ona-ede ati ilb-ede bi afi­ we taara ati bwe je opakutele igborokale awon akarbyin koko inu iwe irbyin. Sug- bon nigba ti a fa gbtiru, gburu fa igbb. Bi a se nawo gan akosile awon irbyin yii ni a sakiyesi pe ohun to wa leyin ofa ju bje lo. Bayii la se wa se alabaapade awon ona- ede ati ilo-ede erbja abalaye to dunle bi owara bjb ninu agbekale erb won. Awon > 71 < ild-Ede m'nu awon fito Yoruba ni Ile-ise Redid UNILAG FM 103.1— E.T. Ojd & E.O. Oyesiji erbja yii 16 j e ki a mb pe ilb-ede awon akardyin yii gan-an ni epo to wa loju obe eto won to fi di aberodefe. Awon ild-ede awon ni sakani ati dgangan ipb to baramu, awon onpcclc yii a maa ya aworan si okan awon oliigbo gege bi erb awon agbateru tipri igbokanle. Fun id! eyi, ede je bpomulero igborokale ni ori redid ati gbagede isoro miiran. Awon sorosoro yii fi imo-on-ld ati imo-on-se won han gege bi gbedeg- beyo ati ameso-oro to danto. 6 tun je ki a mo pe bi eeyan b ba jeun ede tele ikun kb gbodo senu gbendu de idi kiko koko inu iwe irbyin nitori pe eni to mo oju bgiin 16 ye ko pabi ni ire. Imoran wa wa ni pe ki awon alase etb eko ati konkuloomu Yoruba safikiin igborokale sinu eko-ede Yoruba lati dena airisese awon odolangba to h pari eko ni ile-iwe giga ni eka-eko yii. Okan-b-jbkan awon ona-ede ni won fi n daso ewa ro ipede won. Lara awon erbja naa ni ifohunpeniyan, awitunwi, ifbrbdara, ati afiwe. Isamulo awon eroja alohun abalaye bi oriki, orin, ati owe wa fi han pe abajade ild- ede naa le ja si, ikilo, afidipb, iyawbran ati itenumo. Iwe Itokasi Adebowale, O. (1998). "llb-ede ninu Itan Arbso Akinlade.” Zobiawa:Joumal of the Department of Nigerian Languages, Ondo. Adetuyi, C.A. & Okediran. A. (2004). “Language planning & Policies for Creating Learning Opportunities for Adult Education in Nigeria.” The Journal of the Nigerian National Council for Adult Education,JNNC,i^. 315-320. Ajikbbi, D. (2014) Owe Lesin Ord. Lagos: Azion Publications. Akanbi, T.A. ati Aladesanmi, O.A. (2014). “The Use of Indigenous Language in Radio Broadcasting: A Platform for Language Engineering’’. Open Journal of Modem Linguistics, http://www.scirp.org/journal/ojml http://dx.doi.org/1o.4236/ ojml.2014.44049. Ball-Rokeach, SJ. ati DeFleur, M.L. (1976). A Dependency Model or Mass-Media Effects. Communication Research, 3:3-21. Fajenyb, S.A. (2011). Ayewb ilb-ede inu itan arbso Qlorunsbgo ti Oluborode ko. Lagos: LASUJournal of African Studies Vol 4. Hassen, R. (2016). “The Role of Media in Promoting Indigenous Cultural Values: Critical Discourse Analysis”. New Media and Mass Communication, 51:39-44 Sheb"a, L. (1989). Ipa ti Redib ati Telifison h ko ninu Idagbasoke ede awujo wa, Eja N’ B’akan?’ Semina ni ayeye ajodun ose Yoruba. Makinde, S.O. (1997). Teaching the language Skills in Yoruba: A Handbook for Language Specialists. Lagos: Ziklag Educational Publisher. 1.72. Ogunyemi, 0.1. (1995). The Role of Media in Promoting African Indigenous Languages: Case Study of Nigeria. ERIC publications. Ojo, E.T. (2016). “llb-ede ninu iwe itan arbso “6 le ku” ninii Adeleke, D. (e.d.) Asa, Erb ati Ede ninu ise-ona Alawomo Litireso AkinwunmiIsola. Ibadan. DB Martoy Books. > 72 < http://www.scirp.org/journal/ojml http://dx.doi.org/1o.4236/ d pAnbata I Olabimtan, A. (1986). “Ilo iyapa bi ona-ede ninii ewi apileko,” Laangbasa. University of Lagos, No 3. o. i 72- 86. Olatunji, O. (1984). Features ofYortcbd Oral Poetry. Ibadan: University Press Ltd. Olunlade (2001). llo-Bde. Lagos: Fola Printing Press & Publishing Co. Ltd. Orimdbgimje, C. (1996). Litireso Alohun Yoruba. Lagos: Karounwi Nigeria Enterprises. Oyebade, F. (2005). Awon Tiprlfonolojl atiEde Yoruba. Adeniyi ati Akinlaye (Eds). Eritrea: African World Press. Oyerlnde, 0. ati Alimi, K. (2on). Akanld-ede ayawbran ninii Litireso Yoruba, Mdyamijun Oliikd atiAkekdd Yoruba. Ibadan: Standout Publication. Riffe, D., Lacy, S. and Varouhakis, M. (2008). Media System Dependency Theory and Using the Internet for In-depth, Specialized Information (p. i-i4).http://www. scripps.ohiou.edu/wjmcr/voln/11-b.html. > 73 <